Neposrednim odgojno-obrazovnim radom s učenicima i provedenim istraživanjem dobili smo saznanja o potrebi rada na emocionalnom opismenjavanju učenika kao i razvoju socijalnih vještina kako bi se uspješnije nosili s izazovima koji ih čekaju u budućnosti i rješavali ih na proaktivan način.  Prethodna iskustva pokazala su da se učenici nerijetko poistovjećuju s likovima iz književnih djela, stoga je navedeno bilo poticaj da se planiraju aktivnosti poticajnog čitanja, kao i aktivnosti nakon čitanja. Učenici su tijekom provedbe programa raspravljali o važnosti osobina i povezivali osobine likova sa svojim životom i odnosima. 

Kako bi aktivno sudjelovali u aktivnostima i dali svoj doprinos zajednici te uvidjeli rezultate svoga rada, na temelju  spoznaja do kojih su došli, učenici su snimali radioemisije, TV emisije, sudjelovali u izradi digitalnih novina, literarnim, dramskim, glazbenim, kreativnim i volonterskim aktivnostima.

Iskustvo rada s djecom poučilo nas je da terapijsko čitanje pomaže u savladavanju teškoća. Ciljanom pričom dopiremo do učenika, a aktivnostima nakon čitanja dovodimo ih do rješenja.

Voditeljice projekta provele su anketu kako bi utvrdile na koje socijalne teškoće učenici nailaze i vodeći se rezultatima preventivni program su podijelile tematski u sedam cjelina. Polazište su priče koje uče djecu pozitivnim osobinama te najmlađe kako se nositi s negativnim. Različitim metodama potaknule su razumijevanje osnovnih životnih vrijednosti, stvaralaštvo, maštu, a zadacima ih potaknule na čitanje, slušanje, govorenje, pisanje, igru, pokret, rješavanje problema, volontiranje i komunikaciju s medijima.

Učenici su spoznali odgojne dimenzije priča, a spoznaje su oblikovali u poruke i širili kroz medije: radio, TV, novine, Internet.

Početkom školske godine preventivni projekt „Pričama pomažemo djeci” predstavili smo učiteljima na Aktivu razredne i predmetne nastave, učenicima na Satu razrednoga odjela te roditeljima na roditeljskom sastanku.

Upoznali smo ih s ciljevima projekta: steći uvid u neke od svojih pozitivnih osobina, osvijestiti jake strane i sposobnosti, pomoć pri pronalaženju načina rješavanja problema, njegovanja osjećaja povezanosti s vršnjacima i pripadnosti zajednici u kojoj učenik živi, bolje razumijevanje međuovisnosti pojedinca i društva te načina kako uspješno pridonositi zajednici, razumijevanje i prihvaćanje društvenih normi i pravila, razvijanje kritičkog odnosa prema društvenim pojavama i procesima, stvaranje suradničkog okruženja u kojem se potiče humanost i u kojoj je volonterska zajednica u školi pokretačka snaga održivog razvoja te aktivnog i odgovornog društva, ostvariti ishode međupredmetnih tema te osposobiti učenike za razumijevanje važnosti uloge vlastitih identitetskih obilježja u odgojno-obrazovnom procesu.

Učenicima su predstavljene preventivne aktivnosti. Polazište za sve provedene aktivnosti bile su upravo priče: „Priče iz davnine” Ivane Brlić-Mažuranić, bajke, inspirativne priče o djevojčicama i dječacima koji su promijenili svijet, volonterske priče te priče o identitetu.

Voditeljice projekta ponudile su učenicima da se prema vlastitom interesu, uzrastu i sposobnostima opredijele za ponuđene preventivne aktivnosti. Na taj način su grupirale učenike i mogle su planirati daljnje provođenje.

Neposredno prije početka provođenja preventivnog projekta, voditeljice su provjerile koliko učenici poznaju popularne bajke i priče, likove, osobine i njihovo značenje te kako povezuju pojedine pojmove s navedenim likovima i nazivima priča.

Rezultati su pokazali kako većina učenika imenuje poznate bajke i priče, pa čak i likove. Vrlo teško povezuju osobine s likovima te još teže definiraju značenje zadanih pojmova. Zabrinjavajuće je bilo saznanje da o poukama pročitanih priča vrlo malo učenika promišlja, a još manje njih priče povezuje s iskustvima iz vlastitog života.

Dokazano je da je djeci važno čitati od njihove najranije dobi, stoga su voditeljice upravo iz tog razloga veliku pozornost odlučile pružiti najmlađim učenicima. Odabrale su bajke koje su učenicima razredne nastave pomogle prepoznati negativne osobine poput: pohlepe, laži, zavisti, škrtosti, ruganja, neposluha i naučile ih kako se uspješno njima nositi.

Prilikom čitanja bajki učenici su dolazili u školsku knjižnicu. Knjižničarka je bajke čitala naglas, a zatim su uslijedile aktivnosti nakon čitanja. Aktivnosti su osmišljene s ciljem rješavanja problema koji bajka donosi, a s kojim se učenici često susreću. Tako su nakon čitanja i analize bajke „Ružno pače” učenici sudjelovali na radionici pisanja recepta protiv ruganja i izrade plakata. Zadatak je bio pomoći ružnom pačetu napisati njegove pozitivne osobine te nekoliko rečenica o tome kakve zabavne aktivnosti novi prijatelji mogu očekivati provodeći s njim vrijeme. Uslijedila je radionica „Kako se nositi s ruganjem” koju je provela školska defektologinja. O neposluhu i posljedicama neposluha su učili kroz bajku „Crvenkapica”. Snjeguljica i sedam njezinih patuljaka pomogli su učenicima prepoznati njihove vlastite osobine. Saznali su i koji je lik u bajci pohlepan te naučili značenje pojma. Kroz igru zagonetki učenici su odgonetavali imena patuljaka i pogađali po čemu je koji od njih dobio ime. Nakon toga svatko je odabrao lik s kojim se poistovjetio i izradio lutku za ruku. Zajedno s knjižničarkom pripremili su lutkarski igrokaz „Ivanački patuljci”. Svaki učenik zapravo je glumio samoga sebe opisivajući svoje osobine i postupke prema drugima. Počastili su se i voćnom salatom za patuljke koju su sami pripravili. Zavist kao negativnu osobinu prepoznali su u bajci „Pepeljuga”, a radionicu pod nazivom „Kad stanem u tuđe cipele” provela je školska defektologinja. Na njoj su učenici igrajući uloge i uživljavajući se u situacije iz različite perspektive vježbali toleranciju i uvažavanje različitih mišljenja u problemskim situacijama. Čitajući Pinokija učenici su došli do zaključka da se lagati ne isplati. Jezičnim igrama dočarali su Pinokijeve doživljaje i nestašluke, ali i pokazali kako bi se oni uspješno nosili s preprekama.

Pozitivne osobine kao što su dobrota, požrtvovnost, istinoljubivost, strpljenje i empatija učenici su usvajali kroz bajke „Ivica i Marica” te „Djevojčica sa šibicama” i priče „Šuma Striborova” te „Čudnovate zgode šegrta Hlapića”.

Likovi Ivica i Marica pokazali su učenicima što znači biti požrtvovan, ali i poučili ih da su bratska ljubav i odanost jače od svih prepreka.

Najbolji primjer dobrote je lik šegrta Hlapića. Djeca ga vole i lako se s njim poistovjete. Nakon čitanja i analize razgovarali su o dobroti i zašto je važno biti dobar. Učenici su iznosili svoje zaključke koji su im kasnije poslužili za film o poukama djela Ivane Brlić-Mažuranić. Dobrota je učenicima pomogla i savladati prepreke u čitanju obveznoga lektirnoga djela jer su se odlično zabavili i puno toga naučili. Da bi ostalima približili knjigu i čitanje, zajedno s knjižničarkom napisali su scenarij i snimili videonajavu za knjigu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. Pri izradi su poštivali autorska prava i kreirali u duhu tolerancije. Na literarnoj radionici u školskoj knjižnici nastale su i pjesme o Hlapiću koje su učenici na glazbenoj igraonici s učiteljicom Glazbene kulture uglazbili i naučili pjevati.

O razumijevanju emocija drugih osoba učenici su promišljali kroz bajku „Djevojčica sa šibicama”, ali i kroz kamišibaj priču o malom Andersenu koju im je pripremila knjižničarka. Učenici su pogledali  i videonajavu za bajku „Djevojčica sa šibicama” koja ne otkriva fabulu i detalje, već ih je samo zaintrigirala i ponudila najzanimljivije elemente. Zadatak učenika je bio zamisliti da su sreli na ulici djevojčicu koja prodaje šibice i odglumiti kako bi oni postupili da se nalaze u ulozi prolaznika. 

Naša najpoznatija spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić mnogočemu je poučila djecu, pa tako i istinoljubivosti. No, ne uče nas samo nečije priče već i priče o životu i djelu osoba koje su ih pisale. Tako su učenici 4. razreda pogledali i poslušali priču o hrvatskom Andersenu. Nakon toga uslijedilo je čitanje Šume Striborove. Učenici su zaključili da istina uvijek izađe na vidjelo i da joj treba težiti. Na radionici u školskoj knjižnici izradili su kamišibaj priču „Šuma Striborova” i pripovijedali ostalima prenoseći poruku djela.

U svrhu poticanja boljeg povezivanja sa zajednicom, njegovanja solidarnosti i humanosti, učenike  se educiralo  o važnosti empatije, suradnje i tolerancije. Upoznati su s pojmom volontiranja, sa zakonskim odrednicama i dobrobitima  volontiranja kao i o mogućnostima uključivanja u školske volonterske aktivnosti.

Kako bi im se osvijestilo da uključivanje u volonterske aktivnosti utječe na psihološku dobrobit pojedinca koji u njima sudjeluje, čitali smo razne volonterske priče i gledali videouratke s primjerima dobre prakse. Učenike se poticalo  na sudjelovanje u humanitarnim i dobrotvornim akcijama u školi (Božićni sajam, Božićni mjuzikl Djevojčica sa šibicama), na uključivanje u uređenje školskog prostora (izrada sjedećih garnitura od drvenih paleta), ali i na aktivnosti za čist i zdrav okoliš (Plogging).

Da bi osigurali potreban materijal za realizaciju planiranih volonterskih aktivnosti, učenici su pisali zamolbe za donaciju (donacija paleta, boja, lakova, pribora za bojanje i obradu paleta).

Učenike se na satu razrednog odjela upoznalo s terminom  mentalnog zdravlja i značaju njegove zaštite. U razgovoru su se dotaknuli izazova s kojima se najčešće susreću, na koji način ih nastoje riješiti i tko im je pritom podrška. 

Učenici su naveli vrste emocija koje poznaju i koje najčešće doživljavaju. Razgovarali su o načinima na koje se nose s negativnim emocijama te što mogu poduzeti kako bi ih lakše prebrodili. Dotaknuli su se opuštajućih tehnika koje djeluju umirujuće i olakšavaju nošenje s najčešćim emocijama kao što su tuga  i ljutnja. Među njima osobitu pažnju voditeljice su obratile  iscjeljujućem utjecaju  priča i načinima kako im one mogu pomoći da riješe neku problemsku situaciju te se lakše nose s osjećajima u frustracijskim situacijama.

Konkretnim primjerima priča Ivane Brlić-Mažuranić, koje su učenici pročitali, i porukama koje one odašilju nastojalo se potaknuti učenike da osjete osnažujuće djelovanje priča u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.  Na temu hrvatski Andersen u zaštiti mentalnoga zdravlja učenici 4. razreda snimili su radioigru koja je predložena za državnu smotru LiDraNo 2022.

Kako je projekt dobio financijsku podršku, kupljeno je pojačalo sa zvučnicima za hol škole te su za vrijeme velikog odmora učenici emitirali radijske priloge koje su snimili.

Tijekom rada na preventivnom projektu „Pričama pomažemo djeci” nastao je istoimeni priručnik s prijedlozima aktivnosti za rad s učenicima.  Tiskanjem priručnika i opremanjem knjižnica omogućili smo dostupnost i širu primjenu, ali i pomoć učiteljima i stručnim suradnicima ka uspješnom vođenju u razrednom odjelu/skupini/školi i rješavanju problemskih situacija na inovativan način.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana obitelji, organizirana je čajanka za  roditelje prilikom  koje su prezentirane aktivnosti koje su provedene s učenicima tijekom realizacije projekta kao i rezultati rada.

Provedeno je edukativno predavanje za roditelje o poticanju čitanja u obitelji i važnosti priča u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih.  

Potreba svakog djeteta je da mu se čita od najranije dobi. U odabiru naslova veliku ulogu ima knjižničar. Njegova je zadaća poznavati dijete koje dolazi u knjižnicu. Ako je riječ o školskoj knjižnici, treba poznavati učenika, razred iz kojeg dolazi, ozračje u razredu i školi, potencijalne socijalne teškoće na koje dijete nailazi itd. Čitanje samo po sebi djetetu predstavlja sve veću odbojnost, ali kada ono donosi pregršt aktivnosti u kojima učenik uči i uz to se zabavlja, postaje privlačno.

Kreativnim aktivnostima potaknutim pročitanim pričama potiče se kod učenika entuzijazam, osjećaj  zadovoljstva zbog osobnog angažmana u predviđenim aktivnostima. Počinje shvaćati da ga knjiga privlači i da u njoj može pronaći odgovore na sva pitanja.

Poruka svih pročitanih djela je da trebamo prihvatiti i svoje nedostatke, ali se usredotočiti na pozitivne strane, na znanja i vještine čiji se razvoj zapravo i poticao svim aktivnostima provedenima nakon čitanja priča.

Iako je ovaj projekt pokrenut u Godini čitanja te financijski podržan od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, nastavit će se provoditi u narednim godinama.  Da bismo potpuno ostvarili postavljene ciljeve te čitanjem doprijeli do djece, potrebne su nam godine.